Međunarodno takmičenje mladih pijanista "dr Miloje Milojević" - Kragujevac 2023.

04 - 08. maja 2023.

NAPOMENA: OBJAVLJEN JE RASPORED MEĐUNARODNOG TAKMIČENJA mladih pijanista "dr Miloje Milojević" (preuzeti na dnu teksta)

Poštovane kolege – nastavnici muzičkih škola, profesori i studenti muzičkih akademija, dragi učenici,

Sa velikim zadovoljstvom Vas pozivamo na Međunarodno takmičenje mladih pijanista „dr Miloje Milojević“, koje će se održati u Kragujevcu,  u periodu od 04. do 08. maja 2023. godine. Takmičenje organizuje Muzička škola „dr Miloje Milojević“ u saradnji sa Udruženjem ljubitelja umetnosti „Ljubica Marić“ i Udruženjem umetnika „ArtLink“ iz Beograda. 

Cela 2023. za našu školu će biti godina velikog jubileja jer sa ponosom proslavljamo 75 godina njenog postojanja. Jubilej će biti jedinstvena prilika da se oda poštovanje značajnim imenima i dešavanjima iz bliže i dalje prošlosti, vezanim za postojanje naše škole. Pored tematskih koncerata, predavanja, majstorskih radionica i operskih predstava, Takmičenje pijanista će biti dešavanje od posebnog značaja.

Muzička škola u Kragujevcu osnovana je 1948. godine  kao jedna od prvih u regionu u posleratnom periodu, koji je na našim prostorima obeležen borbom za elementarnu egzistenciju. U takvim,  nepovoljnim okolnostima, tokom decenija koje su usledile,  predan rad svakog nastavnika, sve ideje za koje su naši zaposleni inspiraciju često nalazili u muzički razvijenijim sredinama, sva naporna vežbanja i brojne nagrade učenika, utkani su trajno u identitet naše ustanove.

Veliku odgovornost i obavezu imamo prema imenu koje naša škola nosi, imenu dr Miloja Milojevića, kompozitora, dirigenta, pijaniste, pedagoga i prvog doktora muzikologije na našim prostorima. Miloje Milojević je bio jedna od vodećih ličnosti muzičkog života naše zemlje u periodu između dva svetska rata. Obogatio nas je vrednim vokalnim i instrumеntalnim delima od kojih su mnoga posvećena urpavo klaviru. U prilog tome ustanovili smo specijalnu novčanu nagradu za najbolje izvođenje klavirskog dela dr Miloja Milojevića.

Pogled na prošlost i tradiciju ima smisla ako se iz toga uči i ako naučeno prenosimo generacijama koje dolaze.

Takmičenje je dragocena prilika da se mladi, talentovani pijanisti čuju i dobiju komentare i savete od stručnog žirija, sastavljenog od eminentnih inostranih pedagoga i izvođača. Ocena takvog žirija predstavlja značajan putokaz za dalji rad a nagrade najbolje plasiranima, dobar podsticaj.

Srdačno Vas pozivamo da svojim učešćem podržite Međunarodno takmičenje „dr Miloje Milojević“ u Kragujevcu.

Organizacioni odbor Takmičenja

 

Pozivno pismo sa propozicijama na srpskom jeziku (preuzmi)

Invitation letter with propositions in English (download)

 

Kontakti za informacije:

- Snežana Račić, rukovodilac Stručnog veća za klavir - +381 60 362 20 22 (Viber)

- Luka Vukićević, predsednik Udruženja "Ljubica Marić" - +381 60 315 30 20 (Viber)

- Muzička škola "dr Miloje Milojević", administracija - +381 34 323 649 (do 15 časova svakog radnog dana)

 

Dr Miloje Milojević pred veličanstvom muzike

Miloje Milojević je bio jedna od vodećih ličnosti muzičkog života domaće prestonice u periodu između dva svetska rata, kompozitor, dirigent, pijanista, pedagog i prvi doktor muzikologije na našim prostorima (doktorirao je u Pragu 1925. godine). Prva muzička znanja stekao je u Novom Sadu sa Isidorom Bajićem, te potom svoje školovanje nastavlja kao Mokranjčev đak u Beogradu. U Minhenu je od 1907. do 1910. godine studirao kompoziciju u klasi Fridriha Klozea (Friedrich Klose), dirigovanje kod Feliksa Jozefa Motla (Felix Josef Mottl) i muzikologiju kod Teodora Krojera (Theodor Kroyer). U periodu od 1911. godine radio je u Srpskoj muzičkoj školi u Beogradu, a između 1917. i 1919. godine boravio je u Francuskoj. Nakon toga vraća se u zemlju i predaje na Filozofskom fakultetu i diriguje kamernim orkestrom Kolegijum muzikum. Godine 1939. izabran je za profesora kompozicije na Muzičkoj akademiji u Beogradu. Sa svojim savremenicima Petrom Konjovićem i Stevanom Hristićem, pošao je savremenim putevima na kompozicionom području, a osavremenio je i srpsku muzičku pisanu reč.

Kao najplodniji muzički autor sveukupnog međuratnog perioda pisao je u Politici (1919–1924; 1927–1941) i Srpskom književnom glasniku (1922–1933; 1935–1940). Sarađivao je i u drugim novinama, časopisima i zobrnicima i pre početka Prvog svetskog rata i nakon njega. Među njima bili su Dan, Misao, Novo doba, Prosvetni glasnik, Nova Evropa, Pravda, Letopis Matice srpske, Vreme, Glasnik muzičkog društva „Stanković“, Zvuk, Strani pregled, Muzički glasnik, Zetski glasnik, Radio Beograd, Slavenska muzija i Novo vreme.

Milojevićev stvaralački opus pokazao je dobro poznavanje tekovina nemačkog poznog romantizma, francuskog impresionizma, ekspresionizma nemačke provenijencije i onog folklornog koji je posebno gajio u poslednjem stvaralačkom periodu, nakon 1939. godine. Periodizacija Milojevićevog stvaralaštva u potpunosti se poklapa sa opštim tendencijama razvoja srpske muzike tog perioda. U prvoj etapi (do 1924. godine) autor ovladava poznoromantičarskim muzičkim jezikom, negujući instrumentalna, simfonijska i vokalno-instrumentalna dela. U srednjem stvaralačkom periodu (1924–1939) potpuno se okrenuo ekspresionističkim i impresionističkim poetičkim težnjama, da bi se u poslednjoj fazi (nakon 1939. godine) okrenuo ka sintezi dotadašnjih iskustava, i posebno ideji nacionalnog, bliske folklornom ekspresionizmu.

Milojević je bio najznačajniji kompozitor solo pesme u međuratnom periodu – ciklus pesama Pred veličanstvom prirode, Tri pesme za visoki glas op. 67 i pesme na stihove francuskih pesnika. Klaviru je posvetio veliki broj svojih dela, od ranih Minijatura op. 2, preko niza ciklusa i zbirki klavirskih komada (Ritmičke grimase, Kameje, Melodije i ritmovi sa Balkana, Kosovska svita). Svoj opus posvetio je i simfonijskom žanru (poema Smrt majke Jugovića, Seoske scene, Srpska igra, Srpska rapsodija i dr.), scenskoj muzici (u savremenoj muzikološkoj literaturi sve više prostora daje Milojevićevom baletu Sobareva metla nastalom u saradnji sa umetnicima iz kruga beogradskih nadrealista) i kamernoj muzici (gudački kvarteti, sonate itd). Napisao je i dela koja danas imaju antologijsku vrednost – Intima za gudački orkestar, Muha i komarac, Pir iluzija, Sonata ha-mol za violinu i klavir, Drugi gudački kvartet ce-mol i druga.

Tekst pripremio: prof. dr Nebojša Todorović, muzikolog

 

Назад на листу